Hoorude no tilsi (wajibii, waɗɗii) dow kala juulɗohakkilante killifaaɗocelluɗojooɗiiɗo. Alla daalii: „Hey onongooŋɗinɓe, koorka fawaama dow mon yeru no fawiranoo dow ɓen adiiɓe on, yaama (bela jo’o) onon hulon Alla."
O daali kadi: „Koorkaaru ndun woni ndu Kur’aana jippinaa nder mum e kaanda (peewal) wonande yimɓee ɓanngannduye ko jeyaa e kaandae senndoore goonga e fewre (fenaande), on mo lewru ndun tawi ɗum yo hooru."
Mawɗo jaagorɓe (peremiye misitir) Gine on, kanko woni Jan Mari Doore tuumaama ɗee balɗe ɗoo faaleede memtude doosngal leydi (constitution) ngal, nde o lamndii yo ko ɓuri heewde kon e golle yuɓɓingol woote ɗen itte e tergal wi'eteengal CENI ngal humaaki e laamu ngun, halfinee jaagoral ngardiigu leydi anndiraangal innde faransi raɓɓiɗinaande MATAP.
Ngon tuumo ko e e CNT (Conseil National de Transition), ɗum ko mbatu lomtiingu parluman on, e maanaa ko kanngu feƴƴinta sariyaaji ɗin adal woote parluman keso on waɗeede.
Comci yottiiiɗi no mari nafoore ɗuuɗunde yo banndiraaɓe am juulɓe anniyiiɓe waɗugol comci yottiiɗi. Yo Alla feewn'am feewna on, newinana en laawol moƴƴungol ngol. Comci yottiiɗi ko huunde nde Alla farlli, o yamiri Annabiijo yo o yeeto ɓeynguure makko e sonnaaɓe juulɓe hedditiiɓe fow yo ɓorno.
Allaahu on no daali: "Ko an yo Annabiijo wi'an sonnaaɓe maa ɓen e ɓiɓɓe maa ɓen e sonnaaɓe gondinɓe ɓen yo ɓe jippintin jilbaabuuji maɓɓe ɗin e hoore maɓɓe." Karamokooɓe diina no ƴetti e oo aaya wonndema comci yottiiɗi ko waɗɗiiɗi e dow kala debbo juulɗo.
Ɓaawo o ndaarii haa huunde juutii-luttii o soynike ka haawagol kii ŋari muginki oo neɗɗo ; ɗoo yo o jalu weltaare, ko gonɗi makko hibbi, tawi le wonaa o haanunooɗo wullugol. Ko ɗen gite makko ɓinnyuɗe o punnorii jowli naangal nagal hay o hinƴaali, hay o aamaali.
O fonti juungo ɓadnitugol e makko oo jooma ndii tagudi moƴƴundi. Jooma mbooɗam ɗam sugu mun alaa sifa alaa nando ka nder winndere. A sikkay falaaɗo nangude bollam yiite, o huliti o dartii ; ɓernde makko pippiti, refti nde udditii. Wonkii iirii, hakkille oori.